Usponom na planinski vrh Tromeđa, kojim simbolično skijaši predaju planine ovoga kraja planinarima, ozvaničen je početak ljetnje turističke sezone u opštini Plav.
U lokalnoj turističkoj organizaciji vjeruju da će ona biti bolja nego prošlogodišnja. Direktorica TO Plav Samira Canović ističe da broj turista koji posjećuju ovu opštinu kontinuirano raste iz godine u godinu.
“I ove godine lokalna turistička organizacija u cilju obogaćivanja turističke ponude priprema brojne manifestacije. Organizovaćemo limsku regatu, biciklističku trku “Osmica”, nekoliko planinarskih pohoda,triatlon kao i kajaking rijekom Ljučom. Centar za kulturu I ove godine organizovaće prepoznatljivu manifestaciju Dani borovnice”, kazala je Canović.
Ona je istakla da od ove sezone, Turistička organizacija planira realizaciju i nekih novih manifestacija.
“U saradnji sa triatlon klubom Kotor I TO Gusinje planiramo organizaciju prvog triatlona. Takmičari će plivati u Plavskom jezeru, voziti biciklo na dionici Plav – Gusinje gdje će biti i cilj trke”
Canović ističe da su gosti koji borave u Plavu uglavnom ljubitelji netaknute prirode, aktivnog odmora i istraživači Prokletija. Kao glavni problem ipak ističe nedostatak većih hotelskih kapaciteta.
“U poslednje vrijeme primjetan je porast interesovanja lokalnog stanovništva za bavljenje turizmom. Optimisti smo i već postoji interesovanje za gradnju nekih hotela kao i orjentisanje seoskih domaćinstava za bavljenje turizmom” kaže ona.
Najveći broj turista koji posjećuju opštinu Plav dolazi iz zemalja Zapadne Evrope, naročito Njemačke, kao i iz zemalja regiona pa sličnu strukturu gostiju očekuju i ove godine, zaključila je Canović.
U jeku pandemije COVID-19 2020. godine, kada je usljed obaveznog karantina kretanje ljudi bilo ograničeno, lokalno stanovništvo Plava primijetilo je najugorženiju vrstu iz porodice kuna, šarenog tvora (Vormela peregusna). Šareni tvor je mali karnivor iz porodice kunica koji je rasprostranjen od zapadnog dijela jugoistočne Evrope, preko Kavkaza, Bliskog istoka, centralne Azije do sjeverne Kine i Mongolije na istoku. Crna Gora se smatra sada najzapadnijom tačkom njegovog rasprostranjenja.
Biološkinje, Belma Šestović i Marina Radonjić iz NVO Wildlife Montenegro, objasnile su za Ecoportal kako su radile istraživanje o pisustvu ove životinje u Crnoj Gori.
Istraživanja
-Naš rad na istraživanju prisustva šarenog tvora u Crnoj Gori započet je još 2018. godine. Tada smo, zahvaljujući dobroj saradnji sa lokalnim stanovništvom, dobili informaciju da postoji jedna čudna životinja koju nikad ranije nijesu vidjeli. Kasnije, tokom 2020. godine dobili smo fotografije i video snimke, takođe od lokalnog stanovništva da su primijetili vrstu na nekolike lokacije oko njihovih imanja. Na tim lokacijama postavljene su foto-zamke, a istraživanja i dalje traju – kazala je Šestović.
Odgovarajući na pitanje na kojim lokacijama i kada je posljednji put u Crnoj Gori primijećen šareni tvor, ona je saopštila da jedini čvrsti dokazi (fotografije i video zapisi) koje imju o prisustvu ove vrste su vezani za Opštinu Plav.
–U prošlosti postoje zapisi koji govore da je ova vrsta viđena na jugu Crne Gore (1966. i 1986. godine) i to u tipovima staništa koja nisu tipična za nju, a kako je u pitanju bila i samo opservacija ne možemo tvrditi da ona stvarno i nastanjena tamo. Analizom tipova staništa, ali i njenog prisustva u južnom dijelu Srbije može se očekivati i u pograničnom dijelu Bijelog Polja, gdje smo i sprovodili istraživanja, ali još uvijek nema čvrstih dokaza o prisutnosti ove vrste – pojasnila je Šestović.
Kako je kazala, nemaju jasne informacije čime se šareni tvor hrani na teritoriji Crne Gore na lokacijama gdje je registrovan.
Ono što se u nauci do sada zna vezano za ishranu ove vrste u drugim državama, to je da je vrsta opisana kao specijalizovani predator podzemnim glodarima, kao što su evropska podzemna vjeverica koje u Crnoj Gori nema ili slijepo kuče koje je kod nas na sjeveroistoku zemlje rijetkost – navela je ona.
Zakonodavtsvo i šareni tvor
Nacionalno zakonodavstvo, kako je dodala, ne prepoznaje ovu vrstu, budući da nismo bili sigurni da li ona uopšte naseljava teritoriju Crne Gore.
-Vrsta se nalazi na aneksima II i IV Direktive o staništima, a na IUCN crvenoj listi označena je kao ranjiva. Ovo nedavno otkriće šarenog tvora u Crnoj Gori, zahtijeva dugoročna istraživanja o rasprostranjenju ove vrste, kako u opštini Plav, tako i u državi u cjelini. Jednako je važno podsticati i podsjećati donosioce odluka da obezbijede neophodnu pravnu zaštitu vrste, pošto je trenutno nema – pojašnjavaju Šestović i Radonjić.
Iako se, kako kaže Radonjić, šareni tvor smatra za najugroženiju vrstu iz porodice kuna na Balkanu, još uvijek nema dovoljno informacija o brojnosti populacije na regionalnom nivou.
–Interesovanje za ovu vrstu od strane naučnika počinje od 1960. godine, pa traje sve do danas. Za sada imamo samo dokaze da je prisutna u Crnoj Gori. Za detaljniju brojnost i distribuciju u Crnoj Gori, biće potrebne godine istraživanja – navodi ona.
Odgovarajući na pitanje da li u narodu postoji stigma da su šareni tvorovi štetni za bašte, poljoprivredna zemljišta, te i da su iz tog razloga ugroženi od strane čovjeka, Šestović kaže da je poznato da su intenzivne poljoprivredne aktivnosti sigurna prijetnja po ovu vrstu.
-Mislimo na to da se sve više stepskih i polustepskih staništa danas pretvara u područja gdje je zastupljena intenzivna poljoprivreda. Upravo te stepe i polustepe su staništa ove vrste. Podatke koje imamo sa Balkana su veoma šture, ali se smatra da šareni tvor na Balkanu nastanjuje malo specifičnija staništa, kao što su poljoprivredna područja sa visokim procentom prirodnih elemenata – objašnjava ona.
Kako navodi, ova vrsta, život provodi pod zemljom hraneći se glodarima ispod zemlje.
-Ova životinja se može smatrati saborcem poljoprivrednika i indikatorom, pa je stigmatizacija u bilo kojem smislu neopravdana – pojašnjavaju Šestović i Radonjić.
Kako su pojasnile, da sada su publikovali istraživanja i nalaze kako bi upoznali naučnu javnost sa prisustvom ove vrste u Crnoj Gori
Akcioni plan zaštite
-Istraživanja će se svakako nastaviti dalje u cilju evidentiranja i preuzimanja daljih koraka. U ovom trenutku ne postoji akcioni plan zaštite ove vrste i to je svakako nešto na čemu će se u budućnosti raditi – navodi Šestović.
Šareni tvor, kako kaže, jako je prepoznatljiv po krznu – ima žućkasto krzno sa tamnim flekicama i bijelu masku na tamnom licu.
-Zato se i zove šareni tvor i ne može se pomiješati sa običnim koji ima jednobojno krzno. Najveća prijetnja šarenom tvoru je gubitak prirodnih stepskih i pustinjskih staništa. Stepska staništa opadaju u Evropi zbog pretvaranja u kultivisana poljoprivredna zemljišta. Takođe, sekundarna trovanja rodenticidima mogu predstavljati prijetnju, kao što je i vjerovatno da će doći do smanjenja populacije ključnih vrsta plijena (određeni broj vrsta stepskih glodara opada u Evropi). Lov je možda značajan uzrok opadanja barem u Izraelu, a dešava se i da budu žrtve na saobraćajnim putevima. Što se tiče Crne Gore, on je prisutan na livadama koje se kose i koriste za ispašu stoke što je onako neobično i govori nam da još uvijek ne znamo sve o ovoj vrsti.
Divlji svijet i životna sredina
Prema divljem svijetu (flori i fauni), prirodi i životnoj sredini, kako navodi, moramo se ophoditi odgovorno i čuvati to bogatstvo.
-Konkretno za ovu vrstu, najbolje bi bilo da svi zajedno ujedinimo snage u cilju njenog očuvanja u Crnoj Gori, a prvi korak je svakako da imamo informacije gdje je sve prisutna. Tom cilju mogu da doprinesu i pojedinci, ali i nadležne institucije – objasnila su naše sagovornice.
One su poručile i da ukoliko neko zapazi šarenog tvora, ali i bilo koju drugu vrstu divljeg sisara u svojoj okolini, može direktno da kontaktira nevladinu organizaciju Wildlife Montenegro putem društvenih mreža.
-Osim toga, svako može da instalira besplatnu mobilnu aplikaciju iMammalia, da napravi svoj nalog, te i da unosi podatke. Na taj način, aplikacija nam pomaže da i olakšava istraživanja jer imamo uvid u rasprostranjenje vrsta u Crnoj Gori i da ukoliko primijetimo nešto interesantno idemo ciljano na ta područja – zaključile su naše sagovornice.
Tim povodom, oglasili su se iz NVO “Green Home”, navodeći kako šteta na Prokletijama govori da je ona pravljena danima.
“Cijeli kilometar puta je probijen teškim mašinama koje su osim stabala preturile i veće količine zemlje što dodatno urušava ekosistem u inače zakonom zaštićenoj prirodnoj zoni”, istakli su iz te organizacije.
Izostanak pravovremene reakcije nadzornika, službe zaštite i uprave u odnosu na obim izvedenih radova i štetu koja je napravljena u nacionalnom parku “Prokletije”, kako oni dalje navode, samo dodatno potvrđuje uzaludnost postojanja ovog javnog preduzeća.
“Stoga je neophodno hitno pristupiti utvrđivanju krivice, procesuiranju odgovornih lica kao i sanaciji terena”, zaključili su.
Turistička organizacija Gusinje Vas poziva da učestvujete u obilasku turističke kulturne rute „Ulica vjera“ ☪️☦️✝️. U pitanju je prva organizovana turistička šetnja koja ima za cilj obilazak objekata od značaja za kulturnu baštinu Gusinjskog kraja. U ulici vjera nalaze se tri vjerska objekta: džamija, pravoslavna i katolička crkva, što je jedan od rijetkih slučajeva u svijetu koji simbolizuje zajedništvo, vjekovno jedinstvo u raznovrsnosti. ———————————————————————– 🕌- Vezirova džamija, zaštićeni objekat od nacionalnog značaja, ime je dobila po skadarskom veziru Mahmud paši Bušatliji, jer ju je on izgradio, po nekim izvorima 1745. godine. Međutim, postoje i podaci da je Vezirova džamija podignuta znatno ranije, 1626. godine, nedugo nakon prve, Sultan-Ahmedove džamije. ⛪- Crkva Svetog Đorđa (pravoslavna crkva) podignuta je 1926., uz podršku jugoslovenskog kralja Aleksandra. 🏰- Crkva posvećena Svetom Antonu Padovanskom u Gusinju je jedina katolička crkva na sjeveru Crne Gore. Građena je od 1933. do 1936. godine. Renovirana je 2011. godine, donacijama mještana i iseljenika, uglavnom onih koji žive u Sjedinjenim Američkim Državama. ———————————————————————– Datum održavanja šetnje: 13.05.2022. godine (petak) Mjesto okupljanja: Prostorije Turističke organizacije Gusinje Vrijeme okupljanja: 14:00h
Broj učesnika: neograničen Rok za prijavu: 12.05.2022. godine Prijavu možete izvršiti putem društvenih mreža ili na neki od dolje navedenih načina: – telefonom: 068837998 – email: turizam@opstinagusinje.me
Triatlon je multisportska disciplina koje u sebi sadrži tri različite discipline: plivanje, biciklizam i trčanje. Takmičar mora tokom trke preći unapred zadane dionice plivajući, vozeći bicikl, odnosno trčeći prema unaprijed zadanom rasporedu. Naziv je grčkog porekla od τρεῖς ili treis (tri) i ἆθλος ili athlos (takmičenje). Iako postoji više varijacija sporta, najčešći oblik obuhvata plivanje, vožnju bicikla i trčanje na različitim udaljenostima. Triatlonci se takmiče za najbrži ukupni završetak kursa, uključujući vremenski prelaz između tri trke.
Na slici je prikazana dionica za plivanje od 750m na Plavskom jezeru, kojom će ujedno i otpočeti trka.
Nakon što triatlonci završe prvu fazu plivanja u Plavskom jezeru u dužini od 750m, slijedi tranzicija u drugi dio takmičenja: takmičari kod splavova na jezeru preuzimaju bicikla i voze prema Gusinju, na ruti dugoj čak 20km! Staza vodi od splavova u Plavu preko graničnog prelaza „Grnčar“ u Gusinju, nakon čega se vozi do Vezirove džamije u Gusinju, gdje takmičari odlažu svoja prevozna sredstva. Na ovoj tačci slijedi poslednja tranzicija u treću fazu takmičenja
Triatlon je zakazan za 26.06.2022. godine, prijave su otvorene.
Hotel vrijedan preko 10 miliona biće izrađen na obali Plavskog jezera. Predsjednik Opštine Plav Nihad Canović istakao je da će to biti najveći ugostiteljski objekat na sjeveru, te da će se na taj način otvoriti nova radna mjesta, a grad će se pozicionirati na turističkoj mapi.
Da Plav ima kvalitetnu infrastrukturu i žičare u tom gradu bi već uveliko tekla zimska sezona, smatra Canović.
“Zato što još imamo preko metar snijega na planini Bogićevici zbog kojeg bi nas posjetili vikend skijaši i boravili u Plavu. Međutim, kako nemamo, ulažemo svu snagu da nadležnima u državi predočimo sve potencijale i kvalitete koje ima Plav i da putem investicija omogućimo razvoj tih potencijala”, kazao je on.
Istrakao je da je vidan benefit puta koji do Plava ide preko Albanije.
“Ali ima i drugih putnih pravacakoji treba da nas spoje sa Kosovom i Albanijom. Da otvorimo granični prelaz preko Čakora koji bi omogućio bolji razvoj Plava i otvorio nova radna mjesta”, dodao je Canović.
Naveo je da privatnici prepoznaju dobrobit ulaganja u Plav.
Tako da već ove sezone imamo najavu višemilionske investicije koja treba da otvori nova radna mjesta. Radi se o ugostiteljskom objektu na obali Plavskog jezera. Projektna dokumentacija je u završnoj fazi i odmah nakon dobijanja dozvola očekujemo početak radova i vjerujem da hotel takvih gabarita ne postoji u ovom dijelu države”, istakao je predsjednik Plava i dodao je da je riječ o ivesticiji od preko 10 miliona.
Dodao je da i lokalno stanovništvo oprema kuće za turiste kako bi im pružili pravi etno doživljaj.
Zbog najavljenih padavina odlaže se pohod na Tromeđu za 14.05.2022.godine, okupljanje zakazujemo za 9h ispred turističke organizacije. Prijave su u toku i možete se prijavljivati na način koji smo naveli u prethodnom članku.
U subotu, 07.05.2022.godine, TO Plav u saradnji sa NP Prokletije, planinarskim i skijaškim klubovima organizuje pohod na Tromeđu, 2366mnv, mjesto gdje se spajaju granice Crne Gore, Albanije i Kosova! Simbolično, skijaši će predati planine planinarima.
Pozivamo zainteresovane planinare, skijaše, bordere da nam se pridruže i zajedno zvanično otvorimo ljetnju sezonu u Plavu! Polazak je planiran za 9h, okupljanje ispred turističke organizacije. Lanč paketi, ručak i prevoz do polazne tačke uspona obezbijeđeni. Zbog količine snijega preporučujemo opremu za zimske uspone. Napomena: U slučaju padavina, pohod će biti odložen za pogodne vremenske uslove, a o novom datumu blagovremeno ćemo obavijestiti.
Na teritoriji Opštine Plav, status nepokretnog kulturnog dobra, imaju četiri objekta i to:
Careva džamija, Kula Redžepagića, Manastir Brezojevica, Zgrada bivše OŠ Brezojevica.
Manastir Brezojevica sa crkvom sv. Trojice, Brezojevica, potiče iz srednjeg vijeka.
Careva džamija
Careva džamija, nastala je u XVIII vijeku. U centru Plava, na najvisočijem dijelu Meteriza, nalazi se Stara džamija, ili kako je u ovom gradu još nazivaju, Čaršijska džamija.
Najpoznatija od četiri džamije u ovom gradu, Stara džamija pamti najranije dane ovog mjesta, i važi za najstariju građevinu u Plavu.
Po dolasku Turaka u ove krajeve, za potrebe smještaja vojske, sagrađen je kompleks utvrđenja pod imenom Dizdarev grad, nazvan po Zejnel-begu Dizdaru, osnivaču utvrde.
Utvrđenje se sastojalo od prostorija za smještaj vojnika, zaliha i oružja, biblioteke i drugih građevina.
Za potrebe vjerske službe vojnika u tvrđavi, 1471. godine, u Dizdarevom gradu sagrađena je današnja Stara džamija, koja je do danas ostala kao jedini svjedok postojanja nekadašnjeg Dizdarevog grada.
Sama konstrukcija ovog veoma značajnog kulturnog i religijskog spomenika je vrlo interesantna. Ulaz u džamiju je sagrađen od drveta, bogato ukrašenog umjetničkim rezbarijama u drvetu i arabeskama, dok je drugi dio, takođe bogato ukrašen orijentalnim ukrasima, sagrađen od kamena.
Džamija je kroz svoju istoriju obnavljana u više navrata, a njen sadašnji izgled datira iz 18. vijeka. Zbog svog kulturnog značaja, neobične konstrukcije i arhitekture, Stara džamija u Plavu je stavljena pod zaštitu zakona i predstavlja jednu od najpoznatijih turističkih atrakcija ovog kraja.
Kula Redžepagića
Kula Redžepagića je bila stambeno – fortifikacioni objekat, sagrađen tokom prve polovine XVII vijeka.
Redžepagića kula je najstariji i najzanimljiviji stambeno-odbrambeni objekat u Plavu. Sagradio ju je 1671. godine Hasan – beg Redžepagić.
Kula ima tri sprata povezanih drvenim, unutrašnjim stepenicama. Dva sprata su od kamena a treći od drveta. Sa svake strane, na drugom spratu, postoje pokriveni drveni balkoni. U prizemlju je bio prostor za smještaj konja i hambare (magacine), a na spratu – sobe za divane, sjedeljke, spavanje i objedovanje. Na zidovima, debelim više od jednog metra su puškarnice.
U kuli je sada smještena zavičajna etnografska zbirka.
Zgrada bivše OŠ Brezojevica, zidana je 1893. godine.
U narednom periodu u smislu zaštite i očuvanja kulturnih dobara planirane su aktivnosti na Staroj školi u Velici. Lokacija stare škole, koja trenutno nije u funkciji, predstavlja seosko središte, a u njenoj neposrednoj blizini nalazi se spomenik Veličanima stradalim u julu 1944. godine. Objekat je nedovoljno održavan više decenija i stoga u veoma lošem stanju. Za stanovnike Velike i plavsko-gusinjskog kraja, stara škola predstavlja izuzetno značajni kulturno istorijski objekat za koji vezuju svoju istoriju, kulturu i tradiciju. Ovo posebno zbog činjenice jer se prošle godine navršilo 160 godina školske nastave u ovom kraju. Postojeći objekat stare škole izgrađen je početkom prošlog vijeka, a posljednji put je obnovljen nakon Drugog svjetskog rata. Do 1974. godine u njemu se redovno odvijala nastava kada je za iste potrebe izgrađena nova škola. Objekat stare škole je pravougaone osnove, prizemlje zidano kamenom, kasnije malterisanih fasada, dvoslivnog krova. Do prije nekoliko godina služio je različitim djelatnostima i potrebama Velike.
U posljednje vrijeme postoji interes stanovnika ovog kraja, Mjesne zajednice Velika i NVO ,,Klub Velika” da staru školu saniraju i privedu namjeni od značaja za užu i širu društvenu zajednicu (lokalni istorijski i etno muzej, biblioteka, klub Veličana, tradicionalna zadruga, edukativni školski prostor, usluge i sl.).
Na teritoriji Opštine Gusinje nepokretnog kulturnog dobra imaju:
Vezirova džamija, Gusinje, nastala je 1743. godine. Crkva sv. Đorđa, Gusinje, nastala je 1926. godine.
Dejstvom spoljašnjih sila formira se reljef, a njegovi pojedini djelovi često nas podsjećaju na nama poznate oblike. Tako je i Greben Starca, planinu koja pripada plavskom dijelu Prokletija, priroda formirala u obliku pravilne potkovice.
Njegov lijevi krak (Mladica) počinje iz velikog četinarskog kompleksa Babine gore, a desni krak (Mali Starac) se izdiže lagano iz pravca prevoja Dio. Čelo grebena pruža se visoko i strmo iznad Babinopoljske doline koja se u daljini završava predivnom Bogićevicom iznad koje dominiraju Hridski krši. Krešendo ove očaravajuće prirodne kompozicije su dva vrha koja izrastaju iz središnjeg dijela grebena – u centru je Bandera (2.426 metara), a desno od Bandere nešto niži Starac (2.352 metara).
Do Starca se može doći pješačkim stazama iz više pravaca: Babinog polja, sela Meteh, Graničnim grebenom iz pravca Pasjeg vrha, iz Bjeluhe ili Boluge, te sa prevoja Čakor. Sa ovog dijela se pruža prekrasan pogled na magičnu Babinopoljsku dolinu.
Ovaj dio Prokletija je nepravedno zanemareni predio koji po svojoj ljepoti nimalo ne zaostaje u odnosu na neke druge poznatije planinarske destinacije regiona.
Uz ljepotu prirode koju nam dočaravaju fotografije, uživajte i u legendi o planini Starac i dolini Babino-polje.
Legenda o sedam jarčeva
Krenuli u proljeće baba i djed s kozama na Čakor, djed ispred, a baba iza stada. Na putu ih iznenadi nevrijeme. Dune jak sjever, poče i snijeg da pada. Babi otežaše noge, ne mogaše dugo da se bori sledenim vjetrom. Sjede i osta u snijegu.
Djed je upinjao sve svoje snage čistinom, jedva od mećave nazirući pravac. Ali i njega savlada umor. Zastade da predahne, osvrne se, kad za njim ni stada, ni babe. Samo uskovitlana bjelina i u njoj mekeće sedam jarčeva.
Pomisli da je baba zastala, pa sjede na kamen da je sačeka. Tako na kamenu, usni zauvijek.
Tamo gdje je ostala baba, danas je Babino polje, a gdje se djed zaustavio da je sačeka, izdigla se Starac planina.
Onih sedam jarčeva, kažu, i dan-danas lutaju Babinim poljem i Starac-planinom.
VOLIM PROKLETIJE 